Tradicionalna rumunska palenta: Mamaliga


Tradicionalna rumunska palenta: Mamaliga



Autor fotografija:

Bojana J.


Poreklo recepta

Tokom božićnih praznika, u Rumuniji možete posetiti brojne božićne vašare, na kojima se služe jela tradicionalne rumunske kuhinje. Na jednom od njih, probala sam jelo koje se naziva Mamaliga cu branza in paturi, veoma slično srpskom kačamaku, ali sa dodacima koji ga čine tako ukusnim i kaloričnim, da može zameniti čitav obrok. Nakon malo istraživanja, uspela sam da dođem do recepta za ovo jelo.

Možete ovo jelo spremati za doručak, mada može biti i zamena za ručak, uz neku salatu. Mamaliga je zapravo palenta, koja se pravi od krupnog kukuruznog brašna, i smatra se tradicionalnim jelom u Rumuniji, Moldaviji, Gruziji… U stara vremena je smatrana hranom siromašnih, koja je često bila zamena za hleb, dok se danas služi i u ekskluzivnim restoranima. Ovo jelo je spominjao čak i Bram Stoker u svojoj knjizi o Drakuli.

Na fotografiji možete videti kako izgleda kada se ovo jelo sprema na božićnom vašaru, u ogromnim posudama, pred vama, na licu mesta.


Mamaliga

Potrebni sastojci

Sastojci koji su vam potrebni za pripremu tradicionalne rumunske palente su sledeći:

5 parčića slanine, iseckane i propržene,

200 g dimljene kobasice, iseckane na kolutove i ispržene,

2 šolje palente (krupno kukuruzno brašno),

8 šolji vode,

1 kašičica soli,

1 šolja narendanog kačkavalja,

1 šolja izmrvljene fete.

Ova količina namirnica je dovoljna za obrok za četiri osobe. Možete napraviti i pola mere, što je sasvim dovoljno za dvoje, pa čak i troje.

Na fotografiji možete da vidite kako izgleda spremljeno jelo u kućnim uslovima.


Mamaliga

Način pripreme

Koraci za pripremu jela su sledeći:

1. Sipajte so u vodu i pustite da voda provri. Kada voda proključa, smanjite temperaturu i dodajte polako palentu, stalno mešajući.

2. Kuvajte palentu još 15ak minuta, dok se ne zguste, stalno mešajući.

3. Ugrejte rernu na 200 stepeni.

4. U manju vatrostalnu posudu ili mali duboki pleh sipajte polovinu skuvane palente, pa nju pospite polovinom izmrvljene fete, pa polovinom narendanog kačkavalja.

5. Ponovite postupak sa preostalom palentom, preko koje ponovo stavite ostatak izmrvljene fete, ostatak narendanog kačkavalja, a preko toga proprženu slaninu i kobasicu, i sve to prelijete mašću koja je ostala od prženja.

6. Pecite oko 10 minuta u rerni.

7. Servirajte toplo.



Prijava na newsletter

Ako vam se svideo ovaj tekst i želeli biste da dobijate informacije o novim tekstovima objavljenim na blogu, možete se prijaviti na linku koji sledi: Prijava na newsletter


Srodni tekstovi

Ukoliko Vam se svideo ovaj tekst, možda će vam biti zanimljivi i sledeći tekstovi na blogu:

Transilvanija za Noć veštica: Tragovima Grofa Drakule

Temišvar: Najlepši božićni vašari

Temišvar: Šta videti i iskusiti u malom Beču


Temišvar: Najlepši božićni vašari

U ovom tekstu, predstavljam vam Temišvar u prazničnoj, božićnoj, atmosferi. Saznaćete zašto je ovo jedan od najlepših božićnih vašara koje sam ikada posetila. Svake godine se otvara 1. decembra (traje do sredine januara), kada se obeležava i rođendan države Rumunije. Očekujte pravu božićnu bajku na dva gradska trga, na kojima ćete, uz prazničnu muziku, nostalgičnu rasvetu i domaće specijalitete, provesti nezaboravne trenutke.


Temišvar: Šta videti i iskusiti u malom Beču

Temišvar, šarmantni grad koji se naziva i "malim Bečom", nalazi se u rumunskom delu Banata i jedan je od pet najvećih gradova u Rumuniji. Naziva se i grad parkova, muzeja, galerija i muzičkih festivala. Za nas je značajan, jer je najveći kulturno-istorijski centar Srba u Rumuniji. Poznat je kao prvi grad u Evropi koji je imao uličnu rasvetu, i kao grad koji je prvi imao tramvaj koji su vukli konji. Sve su ovo razlozi zašto je Temišvar izabran za Evropsku prestonicu kulture za 2021. godinu.


Transilvanija za Noć veštica: Tragovima Grofa Drakule

Transilvanija ili „zemlja iza šuma“ je šumovita planinska oblast Rumunije, jedno od retkih mesta na svetu gde turisti mogu da se vrate u prošlost i upoznaju sela i gradove koje su pre više od 800 godina podigli transilvanijski Sasi. Transilvaniju većina povezuje sa poznatom legendom o grofu Drakuli. Transilvanija je iskoristila legendu koja je ispirisala irskog pisca Brema Stokera da napiše roman "Drakula".