Meteori: Manastiri ni na nebu ni na zemlji


Meteori: Manastiri ni na nebu ni na zemlji



Autor fotografija:

Bojana J.


Meteori, tj. manastiri na stenama, nalaze se u oblasti Tesalija. Meteori, što bi značilo “visiti u vazduhu” ili “lebdeće stene”, jedan su od najsvetijih gradova pravoslavlja u Grčkoj. Predstavljaju skupinu pravoslavnih manastira i smatraju se najvrednijom skupinom manastira u Grčkoj, posle Svete Gore. Nalaze se na spisku kulturne baštine UNESCO-a.

Poznati su širom sveta zbog nesvakidašnjeg položaja: nalaze se na stenama-stubovima, za koje se veruje da su stare oko 60 miliona godina, a oblik stenama su dali vreme i zemljotresi. Niz pokreta zemlje su gurnuli morsko dno na gore, stvorili visoravan i izazvali pojavu pukotina u debelom sloju peščara. Dejstvom vode, vetra i temperature, došlo je do pretvaranja kamenja u visoke stubove.

Sačinjeni su od šest manastira, koji su građeni preko hiljadu godina, na stubovima koji se izdižu oko 300 m od zemlje. Nekada, stenovite formacije su bile nastanjene pustinjskim monasima. I danas se u okviru Meteora mogu videti neke od pećina u kojima su živeli pustinjaci, samo pažljivo posmatrajte i videćete ih. Tokom narednih hiljadu godina, ovo mesto postajalo je sve popularnije, a šest izgrađenih manastira podignuti su na mestima gde su živeli najposvećeniji pravoslavni sveštenici i monahinje. Prvi manastir je osnovan u 14. veku.

Sve do 1920-ih godina, kada su izgrađene stepenice i mostovi, do ovih manastira se nije moglo doći, pa su ljudi prenošeni u pletenim korpama. Od 14. veka je izgrađeno 24 manastira. Manastiri koji su i danas opstali su: Veliki Meteori, Sv. Varlam, Rusanu, Sv. Trojice, Sv. Stefan i Sv. Nikola.

Opšte informacije

Do svetski poznate atrakcije, manastira Meteora, možete otići u sopstvenoj režiji. Tako ćete imati dovoljno vremena za obilaske, možete birati manastire koje želite da obiđete, a možete zastati i na prelepim vidikovcima i zadržati se koliko god želite.

Iz Nei Porija do Meteora ima oko 145 km ili oko 1,5-2h puta. Plaćaju se dve putarine. Ide se autoputem ka Larisi i isključuje se na izlazu Larisa 1. Potom se ide prema Trikali, čiji naziv znači “tri dobra” - dobre žene, dobra voda i dobre lubenice. Potom se ide ka Kalambaki, odakle počinje uspon ka Meteorima.

Put do svih manastira je odlično obeležen, sa svim potrebnim informacijama o radnom vremenu manastira. Usput postoji i nekoliko uređenih vidikovaca, na kojima treba da zastanete i uživate u prizoru. Na njima možete i prezalogajiti ono što ste poneli, jer kod manastira nema da se kupi hrana i piće.

Za obilazak Meteora izaberite jedan od dana vikenda. Tada je verovatno i najveća gužva, ali su u pitanju jedini dani kada svi manastiri rade. Ulaz u svaki od šest manastira se naplaćuje po 3€. Kada dođete do svakog pojedinačnog manastira, ispred stoji tabla sa njihovim radnim vremenom, a o ovome se možete informisati i na internetu. Imajte u vidu da ne radi svaki manastir svakog dana i da im se radno vreme razlikuje.


Meteori: Pogled na Kalambaku

Manastir Svetog Stefana

Prvi manastir koji posećujemo je manastir Svetog Stefana. Na putu ka njemu postoji nekoliko uređenih vidikovaca. Možete videti Kalambaku koja proviruje u procepu dve stene ili manastir Svete Trojice. On je posebno atraktivan, jer možete posmatrati žičaru manastira, koja služi za prevoz i snabdevanje, a prolazi nedaleko od puta. Ovo je inače najnepristupačniji manastir. Zbog ovakve atraktivnosti i neobičnosti, deo manastira je korišćen za postavku scena filma “Samo za tvoje oči”, sa Džejms Bondom.

Dolazimo ispred manastira Svetog Stefana, ispred koga je uvek puno posetilaca. Parking je premali za sve zainteresovane, pa se parkira i po putu. Sa susednim brdom, povezan je izgrađenim mostom, dužine 8 m, sa koga praktično i ulazite u sam manastirski kompleks. U srednjem veku je ovde postojao pokretni most koji se prekidao u slučaju opasnosti.

Prelazimo most i ulazimo u manastirski kompleks. Na ulazu monahinja koja govori engleski prodaje ulaznice (3€ je cena ulaznice, a ovoliko se plaća i ulaz u svaki pojedinačni manastir u okviru kompleksa Meteora) i kontroliše poštovanje pravila oblačenja.

Inače, ovo je ženski manastir. U svim manastirima važi pravilo da svi moraju imati pokrivena ramena, žene moraju nositi duge suknje, a muškarci pantalone koje pokrivaju kolena. Za one koji nemaju adekvatnu odeću, na ulazu su suknje koje se mogu pozajmiti.

Ulazimo u manastirski kompleks, koji čini lepo dvorište, prepuno cveća, lep vidikovac, kao i stara i nova crkva. U kompleksu se nalaze i stari ekonomski objekti, koji se ne mogu posetiti. Crkvu možete posetiti i upaliti sveću, a postoji i suvenirnica sa bogatom ponudom i pristojnim cenama. Ovde je i česmica na kojoj se možete osvežiti, kao i uređeni toaleti. Deo kompleksa je i jedan mali crkveni muzej, u kome su prikazane manastirske relikvije. Ispred se prodaju suveniri.

U spoljašnjem kamenom svodu iznad kapije, do 1927. godine se nalazila tabla na kojoj je pisalo 6770 Jeremija. To znači da je 6770. godine po vizantijskom vremenu, što odgovara 1192. godini, pustinjak Jeremija živeo tu i da su te godine prvi naseljenici izgradili pustinjački dom, podigli nekoliko kelija, cisternu za vodu i malu kapelu Svetog Stefana.

Manastir ima malu crkvu izgrađenu u 12. veku. Granatirali su ga nacisti za vreme Drugog svetskog rata, jer su verovali da se tu kriju pobunjenici. Od tada je bio napušten. Nakon nekog vremena, monahinje su ga preuzele i preuredile.

Ovo je najpristupačniji manastir, pa otuda i tako veliki broj posetilaca. Umesto da se penjete stepenicama, do ulaza u manastir ćete napraviti samo nekoliko koraka. Idealan je za one koji ne mogu ići stepenicama, a žele da dožive Meteore.

Manastir ima i glavnu katedralu iz 18. veka, posvećenu Sv. Haralampiju, u kojoj se nalaze njegove mošti. Kraj moštiju Sv. Haralampija se dešavaju mnoga čuda. U manastiru živi 30 monahinja i spada u najveće manastire. Najbliži je manastir mestu Kalambaka.


Meteori: Manastir Svetog Stefana
Meteori:Manastir Svetog Stefana
Pogled na Kalambaku: Manastir Svetog Stefana

Manastir Veliki Meteori

Na putu za Velike Meteore se nalazi jedan ogroman vidikovac, sa neobičnim stenama bogatim gvožđem, sa kojih se Meteori vide kao na dlanu. Samo budite oprezni, jer je teren neravan i strm. Odavde možete videti manastire Rusanu i Sveti Nikola.

Dolazimo do parking manastira Veliki Meteori, koji je još puniji od prethodnog, pa se ljudi parkiraju duž puta. Do ovog manastira je put dosta naporniji, nego do prethodnog. Prvo se stenovitim stepenicama spuštate u podnožje stene, da bi onda počeo uspon stepenicama do samog manastira. I ovaj manastir ima gondolu za nabavku robe i prevoz ljudi, koju ćete videti kad se počnete penjati. Uspon do manastira olakšavaju vidikovci i terase na kojima se možete odmoriti. Deo puta vodi i kroz tunel u steni. Put je dosta uzan, pa se prave gužve.

Iznad stepeništa koje vodi do tunela, nekada se nalazio čekrk sa korpom za prevoz robe i putnika. Nedaleko je i jedna kapelica, u kojoj ljudi ostavljaju novčiće i na papirima ispisuju svoje želje. Sa stepeništa koje vodi u manastir, pruža se prelep pogled na manastir Varlaam. Ubrzo, pred kraj uspona, nalazi se kapelica, takođe prepuna novčića i ceduljica u steni. Tu su i klupe za odmor, kojih ima zaista puno u čitavom manastirskom kompleksu.

Inače, manastir je opremljen savremenom opremom i tehnikom, ima dovod struje, vode, internet…

Pred biletarnicom imate klupe sa prelepim vidikovcem, na kojima možete predahnuti pre obilaska ovog zaista grandioznog svetog mesta. Imajte u vidu da je ovo živi manastir i sveta zemlja, pa se tako i ponašajte.

Na prvom spratu se nalaze vinski podrumi i pristupni toranj, na drugom spratu je kostrunica, rezervoar za vodu, Muzej istorije i folklora, Dvorana spisa i novih mučenika i Crkveni muzej, a na trećem spratu je crkva, stara trpezarija, stara kuhinja, izložbeni prostor – suvenirnica, balkon, česma sa vodom i toalet.

Veliki Meteori su najveći manastir na Meteorima, po površini. Osnovani su sredinom 14. veka, od strane Svetog Atanasija, koji je bio i ktitor manastira, i koji je postavio pravila po kojima će živeti monaška zajednica. Ovo je razlog zašto je osnivanje Velikih Meteora bilo važna prekretnica, od koje je počeo da se organizuje monaški život u Meteorima.

Odmah na ulazu, kod biletarnice je čekrk i pristupna kula, preko koje se nekada obavljala nabavka i transport. Prvi pustinjaci su se popeli na stenu pomoću skele napravljene od greda učvršćenih klinovima u pukotine stene. Tragovi ovakvih skela se mogu i danas videti. Čekrk je kasnije napravljen. Postoji i mreža u kojoj su se monasi podizali u manastir, pre nego što su izgrađene stepenice. Čekrk na tornju još uvek postoji, kao i pekara koja je nekada proizvodila 100tine vekni hleba svakog dana, za monahe i goste.

Ovde se kupuju karte (3€ je cena ulaznice), kontroliše se poštovanje pravila oblačenja i uzimaju suknje, ako su vam potrebne. Sledeće što ćete videti je stara stolarska radionica, sa alatima iz starih vremena, koja prikazuje kolekciju tradicionalnih stolarskih alata.

Pored stolarskog alata, videćete i vinski podrum, u kome su izloženi stari poljoprivredni alati i kace u kojima se zaista proizvodilo i čuvalo vino. U njemu su stare ručno rađene posude i posuđe, sa brojnim alatima za poljoprivredu (burad, plugovi, bućkalice za mleko). Iznad podruma su stare kelije sa niskim vratima i prozorčićima na njima. Sledeća je kosturnica, u kojoj možete videti lobanje i kosti, ali samo kroz prorez na vratima. Odmah pored je rezervoar za kišnicu.

Ovde ćete videti i bogatu postavku Muzeja istorije i folklora. Nalazi se ispod stare trpezarije (1557. godina). Čini ga litografska soba (1912-1913. godina i 1940-1941. godina) sa vrednim i jedinstvenim eksponatima, koji prikazuju nošnje, dokumente, narodnu umetnost, itd. Stara manastirska trpezarija je jedna od najkarakterističnijih i najatraktivnijih prostorija ove vrste, a ovde možete videti oblik i funkciju jedne stare manastirske trpezarije. U staroj trpezariji se danas nalazi Galerija religiozne umetnosti Georgios Tsionlakis, sa slikama mladog slikara iz Kalambake, sa predmetima iz crkvenog i monaškog života i sa temama liturgije.

Izlaskom iz muzeja se dolazi do prelepog dvorišta, u kome je Crkveni muzej. Svuda se oseća miris tamjana, koji doprinosi posebnom doživljaju ovog mesta. Stara dvospratna soba za negu starijih monaha, izgrađena je 1575. godine, jedan je od najboljih i najkarakterističnijih primera monaške arhitekture. Danas se u njoj čuva jedinstveno i vredno blago manastira (ikone, rezbarije u drvetu, odežda vezenu u zlatu).

Ono što sledi je crkva, zaista impresivne dekoracije. Ispred, uz prilog, možete uzeti i zapaliti sveće. Nedaleko je zvonik, sa česmom na kojoj se možete osvežiti, a tu je i dosta klupica za sedenje. Crkva je izgrađena u atonskom stilu, sa predivnim freskama (1522. godina). Unutra je grobnica dvojice osnivača manastira – Atanasija i Joasafa – pored kojih je freska sa njihovim portretima i manastirom između. Osim glavne crkve, u manastiru se nalazi i mala kapela Jovana Krstitelja, kao i kapela Sv. Konstantina i Jelene.

Dolazimo do suvenirnice u kojoj možete, po pristojnim cenama, kupiti razne manastirske proizvode, kao što je med, maslinovo ulje, knjige, nakit, ikone, ali i manastirsko vino, koje pakuju u posebne kese. Ovde je i prelepi balkon, sa panoramskim pogledom na okolinu i manastir Varlaam, kao i stara kuhinja, koja prikazuje kako je kuvanje u manastirima nekada izgledalo. Građena je u isto vreme kad i manastirska trpezarija (1557. godina). Tu možete videti staro posuđe, furunu, sofru, kazan, a iznad ognja je i danas tavanica nagaravljena.

Na balkonu takođe ima mesta za odmor, a tu se nalazi i drvo želja, na koje posetioci vezuju maramice, da bi im se ostvarile želje. Ovde je i toalet. Mačaka ima svuda u kompleksu i posebno se obraduju posetiocima koji imaju sendvič. Inače, u manastir možete uneti svoju hranu i piće.

Manastir je impresivan i za obilazak je potrebno bar 2h. Za sve što ovde može da se vidi, ulaznica se i te kako isplati.


Meteori: Manastir Veliki Meteori
Meteori: Manastir Veliki Meteori
Meteori: Manastir Veliki Meteori

Manastir Varlaam

Ovo je drugi manastir po veličini u kompleksu Meteora. Sagrađen je 1541. godine. Unutrašnji zidovi manastira su oslikani od strane tri umetnika, od kojih je jedan (Franko Kastelano) među najuglednijim vizantijskim umetnicima.

Tokom posete ne treba propustiti da se vidi ogromno bure za skladištenje vode, napravljeno od hrastovog drveta u 16. veku. Stari konak je pretvoren u muzej, u kome možete videti ikone iz savremenog doba i perioda renesanse, kao i svete odežde monaha.

Manastir Varlaam nije toliko veliki, ali je prilično impresivan. U njemu se nalazi stara trpezarija (sada muzej, koji vredi posetiti), ognjište (kuhinja) i ono što je nekada bila bolnica. Na ivici stene, videćete stari čekrk sa kanapom i mrežom, u kojoj su nekada na vrh stene “stizali” i monasi i namirnice. Iz njegove male bašte, pruža se divan pogled na neke od ostalih manastira.

U povratku sa Meteora, postoji nekoliko fantastičnih vidikovaca, koji su malo teže pristupačni, ali se definitivno treba potruditi, jer se odavde pruža fantastičan pogled na Meteore.


Meteori: Manastir Varlaam

Ikonopisačka Kalambaka

Po povratku sa Meteora, tačnije u podnožju, svratili smo u radionicu ikona Zindros, u selu Kalambaka. Sve do danas, radionica ikona Zindros praktikuje tradicionalnu izradu ikona. Radionica je jedna od najstarijih u Grčkoj. U tom nizu postoji još tri radionice, pa možete svratiti i u neku drugu.

Na ulazu su nas dočekali s ratlukom, obraćajući nam se na srpskom jeziku. Čak iako dođete individualno, za sva govorna područja imaju vodiče, koji demonstriraju način izrade ikona i materijale koji se koriste. Tu srećemo Grka koji je radio kao učitelj u Beogradu i koji nam priča o životu u grčkim selima.

U radionici ikona i njihovoj prodavnici, ikone su okačene svuda po zidovima i ne zna se koja od koje je lepša. Prodavnica je prepuna raznih ikona, od onih iz 18. i 19. veka, do onih koje su novijeg datuma, ali su sve rađene ručno.

Ljubazni domaćin nam na srpskom jeziku (učitelj iz prethodne priče) objašnjava proces nastanka ikone i daje da pogledamo i opipamo materijale koji se koriste za izradu ikona. A cene ikona … od 20€, pa na dalje.

Na 4 km od Kalambake se nalazi pećina Teoptera, u kojoj se mogu videti dokazi o prelazu između neandertalaca i savremenih ljudi, kao i prelaz od lovaca-sakupljača na poljoprivredu, nakon završetka ledenog doba. Ovom atrakcijom takođe možete upotpuniti posetu ovom kraju.


Kalambaka: Radionica ikona


Prijava na newsletter

Ako vam se svideo ovaj tekst i želeli biste da dobijate informacije o novim tekstovima objavljenim na blogu, možete se prijaviti na linku koji sledi: Prijava na newsletter


Srodni tekstovi

Ukoliko Vam se svideo ovaj tekst, možda će vam biti zanimljivi i sledeći tekstovi na blogu:

Olimpska regija: Moja najlepša iskustva pod Olimpom

Tasos: Moja najlepša iskustva na smaragdnom ostrvu

Pelion: Moja najlepša iskustva

Kasandra: Moja najlepša iskustva

Sitonija: Moja najlepša iskustva kraj tirkiznog mora

Solun: Šta videti i iskusiti u Aristotelovom gradu


Kasandra: Moja najlepša iskustva

Poluostrvo Kasandra, jedno je od tri poluostrva Halkidikija, koje se još naziva i “prvi prst”. Pošto je Kasandra najbliža regija Solunu, turistički je najrazvijenija. Ono što je sigurno, jeste da vam na ovom poluostrvu neće biti dosadno. U ovom tekstu ću vam predstaviti meni najinteresantnijih iskustava koja morate doživeti ako ovde dođete na letovanje.


Olimpska regija: Moja najlepša iskustva pod Olimpom

Olimpska regija je jedna od 13 oblasti grčke Makedonije. Smeštena je na obroncima planine Olimp To je predeo lepe prirode, sa šumama, rekama, močvarama i bogatom florom i faunom, ali i bogat atrakcijama od istorijskog i arheološkog interesa. Svojom prirodnom lepotom oduševljava planina Olimp i druge znamenitosti, koje ću da prikažem kroz vodič kroz mesta koja ne smete propustiti.


Solun: Šta videti i iskusiti u Aristotelovom gradu

Solun ili Tesaloniki, je drugi grad po veličini u Grčkoj, posle Atine. Jedan je od najstarijih gradova Evrope. Rodno je mesto čuvenog Aristotela. Veruje se da je dobio ime po Tesaloniki, supruzi kralja Kasandra (osnivača grada) i polusestri Aleksandra Velikog. Solun je mesto na kojem je apostol Pavle 50. godine poslao prvu hrišćansku poruku.


Pelion: Moja najlepša iskustva

Grčka na malo drugačiji način – tako najkraće može da se opiše Pelion - planina u Tesaliji, koja formira poluostrvo u obliku kuke, između zaliva Pagasitik i Egejskog mora. Smatra se jednom od najlepših planina Grčke. Na planini se nalazi veliki broj izvora, kanjona, potoka. Ima 24 sela, koja su zadržala tradicionalnu arhitekturu i konstrukciju, sa kamenim kućama, izgrađenim na liticama i sa kojih se pruža prelep pogled na planinu i more.


Sitonija: Moja najlepša iskustva kraj tirkiznog mora

Halkidiki je ogromno poluostrvo, koje čine tri manja poluostrva, koja imaju oblik tri prsta - nazivaju se Kasandra, Sitonija i Atos. Ovog puta obilazimo Sitoniju, drugi „prst“ poluostrva Halkidiki. Sitonija je dobila naziv po divu Sitonu, koji je bio sin grčkog boga mora, koji se zvao Posejdon. Ovaj „prst“ je poznat po fantastičnoj prirodi, borovim šumama i plažama sa tirkiznom bojom mora, kako uređenim, tako i neuređenim.


Tasos: Moja najlepša iskustva na smaragdnom ostrvu

Tasos, prelepo ostrvo u Egejskom moru, najsevernije je grčko ostrvo. Deveto je ostrvo po veličini u Grčkoj, pa je krug oko ostrva dugačak samo 93 km. Poznato je kao „zeleno“ ili „smaragdno“ ostrvo, zbog bujne vegetacije i borovih šuma (oko 70% ostrva je šuma). Nekada je nazivano “šuma koja pluta”, ali ga je 1980. i 2013. godine zahvatio požar u kome je dosta šume stradalo. Ipak, pregršt biljaka i danas ukrašava ostrvo i čini njegov vazduh izuzetnim.