Sofija: Šta videti i iskusiti u gradu mudrosti


Sofija: Šta videti i iskusiti u gradu mudrosti



Autor fotografija:

Bojana J.


Sofija je najveći i glavni grad Bugarske, jedan od najstarijih gradova Balkana. Spada u najviše prestonice Evrope - nadmorska visina grada je 550 m, a okolne planine dosežu i preko 2.000 m (planina Vitoša). Sofija se nekada davno nazivala Serdika, a kasnije je ime promenjeno u Sofija (što znači "mudrost"). Pod Turcima je bila pet vekova. Za vreme II svetskog rata, osvojili su je Sovjeti, nakon čega je postala komunistička država. Sve ove podatke je važno znati, da biste bolje razumeli današnji izgled grada.

Pre nego što naručite bilo šta u Bugarskoj, treba da znate da Bugari koriste namirnice i začine na jedinstven način, pa će tako neka nama standardna jela ovde imati potpuno drugačiji ukus. Najčešće se jede svinjsko meso, i to u formi ćufti i ćevapčića. Čorba od škembića se takođe često priprema u Bugarskoj. Patatnik je tradicionalni bugarski specijalitet od rendanog krompira. Čorba od sočiva je bugarski tradicionalni specijalitet, kao i banica, tj. pita sa sirom. Zeleni sir iz regiona Tscherni vit predstavlja bugarski jedinstven proizvod.

Mi smo u Sofiju svratili na ceo dan, pri povratku iz Banskog. Od Banskog do Sofije treba oko 2h vožnje. Posetili smo najvažnije turističke atrakcije, kupovali suvenire i naravno, degustirali bugarsku hranu. Grad je lep i sadržajan, tako da sigurno neće manjkati ideja kako provesti dan. Ne zaboravite ni na šoping. Takođe, imajte u vidu da će vas na ulazu u grad sačekati velika gužva u saobraćaju.

U ovom tekstu ćete pronaći iskustava koja, po mom mišljenju, ne bi trebalo propustiti, ako odlučite da dođete u Sofiju.


1. Džamija Banja-Baši izgrađena nad termama

Banja-Baši je jedina džamija u gradu koja je u funkciji, istovremeno jedna od najstarijih. Izgrađena je 1576. godine, u vreme turske vladavine. Smeštena je iznad prirodnih termalnih izvora (naziv džamije znači “mnogo kupatila”). Termalne vode potiču od rimskih kupatila i hrama koji se nekada nalazio na ovom mestu, a bio je posvećen bogovima medicine. I danas se može videti kako voda izvire u prizemlju i kako meštani toče sa slavina lekovitu vodu.

Džamiju je sagradio isti čovek koji je napravio most “Na Drini Ćuprija”, najveći arhitekta Osmanskog carstva. Džamija je poznata po velikoj kupoli, 15 m u prečniku, i izuzetno visokom minaretu.

Nedaleko, na stubu na trgu Batenberg, nalazi se statua zaštitnice grada, kip Sofije sa zlatnim licem. Stub visok 24 m. Predstavlja ženu sa krunom na glavi, koja u desnoj ruci drži lovorov venac, a na levu joj je sletela sova - simbol mudrosti.


Džamija Banja-Baši izgrađena nad termama

2. Impresivni murali crkve Sveta Petka

Crkva Sv. Petka je srednjevekovna bugarska crkva, posvećena je Sv. Petki, bugarskoj svetici iz 11. veka. Niko nije uspeo da poruši ovaj hram. Postoje priče da su se dešavale razne čudne stvari onima koji bi pokušali da sruše crkvu. Kažu da je to zbog besa Svete Petke, koja je jedna od najvećih svetica kod Bugara. Legenda kaže da Svetu Petku ništa ne može da poruši, jer se ne može srušiti ono što ona predstavlja. To je legenda, a istorija kaže da je crkva bila rušena nekoliko puta, s tim što nikada to nije učinjeno do kraja.

Prema jednoj priči, bugarski nacionalni heroj Vasil Levski je spaljen u ovoj crkvi. Danas je ovo objekat poznat po muralima iz 14., 15., 17. i 19. veka, na kojima su prikazane biblijske scene.

Nedaleko je zgrada TZUM robne kuće, koja je projektovana 1956. godine. Na šest spratova možete naći odeću, cipele, tašne, kozmetiku i parfeme, satove, donji veš i modne dodatke svetskih brendova. Izgrađena je na početku jednog od najstarijih bulevara u gradu “Knyaz Alexander Dondukov”.


Impresivni murali crkve Sveta Petka

3. Crkva Sv. Nedelja i srpski kralj

Crkva Sv. Nedelja je gradska katedrala. Izgrađena je u 10. veku i poznata je i kao crkva Svetog Kralja. U pitanju je kralj Srbije Milutin Nemanjić, koji je ovde sahranjen. Ono što je interesantno jeste da Bugari izuzetno poštuju ovu crkvu i svetog kralja Milutina.

Izgrađena je u stilu neo-vizantijske arhitekture i ima ogromne kupole. Ono što je interesanto je da je građena od materijala koji nije toliko čest u Bugarskoj - kamena koji se zove tenelija, istog materijala od koga je građen i most “Na Drini Ćuprija” u Višegradu. Ima osam zvona, poklon ruskog princa Dondukov-Korsakova iz 1879. godine.

Nedaleko možete obići i crkvu Sv. Đorđa, rotundu od crvene cigle, koja se smatra najstarijim objektom u Sofiji. Ovde je počivao zaštitnik Bugara, najveći bugarski svetac Sveti Jovan Rilski, da bi mošti bile odnete u manastir Rila 1469. godine. Ovde se u 4. veku nalazila i rezidencija cara Konstantina, koji je rođen u Nišu. Nakon Milanskog edikta 313. godine, car Konstantin je proglasio hrišćanstvo za religiju i omogućio da se Rotunda pretvori u krstionicu, zbog masovnog prelaska ljudi u hrišćanstvo.

Crkva je danas najpoznatija po freskama u kupoli, koje potiču iz perioda od 12-14. veka. Otkriveno je tri sloja fresaka, a najstarije potiču čak iz 10. veka. Veličanstvene freske 22 propoka zauzimaju prostor od 2 m. U crkvi je zabranjeno fotografisanje.


Crkva SvNedelja i srpski kralj

4. Arheološki muzej i insititut

Nacionalni arhelološki muzej je osnovan 1892. godine. Poseduje impozantnu kolekciju predmeta koje su ostavljali brojni vladari - Antička Grčka, Persija, Otomansko carstvo. U muzeju su izloženi vizantijskih šlemova, ali i trakijske posmrtne maske urađene u zlatu. Interesantno je da ovo i nije bila zgrada muzeja, sve do 1908. godine, kada je odlučeno da se umesto nekadašnje džamije objekat iskoristi za namenu muzeja.

Stalna postavka uključuje dva nivoa sa više od milion predmeta iz različitih perioda, od praistorije do današnjih dana. Radno vreme je od 10:00-18:00 (od maja do oktobra) svakoga dana, a od 10:00-17:00 (od novembra do aprila), osim ponedeljkom. Ulaznica košta oko 5 evra. Svakog drugog četvrtka u mesecu je besplatan ulaz za penzionere, a svake poslednje nedelje meseca je besplatan ulaz za sve posetioce.


Arheološki muzej i insititut

5. Šetnja Bulevarom Vitoša

Bulevar Vitoša je jedan od najpoznatijih bulevara u Sofiji i glavna pešačka ulica. Duž bulevara nalazi se veliki broj luksuznih prodavnica, restorana i barova. U ovoj ulici se nalazi i jedina menjačnica koja radi nedeljom. Među značajnim zgradama koje se nalaze u ovoj ulici su Nacionalna palata kulture, Palata pravde, kuća poznatog bugarskog pesnika Pejo Javorova.

Na samom šetalištu, nalazi se italijanski restoran "The Pizza Shop", u koji smo svratili na obrok. Imaju staklenu baštu na šetalištu, lepo uređenu, koja omogućava da razgledate prolaznike, dok jedete neku od fantastičnih pica. Puna je ljudi i teže se nalazi mesto.

Odlučili smo se za opciju da picu sami osmislimo. Uzeli smo tanko testo, crveni sos, kao i razne priloge: šunka, mocarela, topleno sirenje, slanina, masline. Pica je velika (42 cm) i preukusna, tako da će je dvoje pojesti u dahu. Interesantno je da uz picu ne daju tanjire. Iznesu je na drvenom postolju i samo daju pribor za jelo. Uz obrok imate i balzamiko sirće, maslinovo ulje, i još neke začine, koje možete u dodati. Cene su povoljne. Pored ovih pica “uradi sam”, imaju i standradne pice i to vrlo lep izbor. Meni imaju i u izlogu, tj. na jednom zidu lokala, tako da možete videti cene pre nego što uđete.

Pored se nalazi menjačnica i jedna lepa suvenirnica, u kojoj možete kupiti zanimljive magnete. Potražite ovde magnet koji prikazuje sofijsku katedralu, u ramu na kome su nacrtane bugarske ruže, i za koji je prikačena bočica ružine vodice, koja fantastično miriše i omogućava da mirise Bugarske ponesete i kući.


Šetnja Bulevarom Vitoša
Šetnja Bulevarom Vitoša

6. Velelepnost Narodnog pozorišta "Ivan Vazov"

Narodno pozorište Ivan Vazov izgrađeno je 1906. godine, od strane bečkih arhitekta Hermana Helmera i Ferdinanda Felnera. Danas predstavlja glavno pozorište u Bugarskoj. Zgrada je u neo-klasičnom stilu, sa reljefom na kome su prikazani Apolon i muze umetnosti. Objekat je otvorio bugarski car Ferdinand. Pozorište nosi ime Ivana Vazova, čuvenog bugarskog pesnika. Ispred se nalazi velika bašta.

Nedaleko je Nacionalna umetnička galerija sadrži oko 50.000 umetničkih predmeta. Ovo je nekada bila rezidencija kralja Aleksandra Batenberga, po kome nosi naziv i trg na kome se objekat nalazi. Poseduje najveću kolekciju srednjevekovnih slika u Bugarskoj, kao i više od 4.000 ikona. Radno vreme je od utorka do nedelje od 10:00-18:00. Ponedeljkom ne radi. Utorkom je cena ulaznice oko 1 evro, a inače je oko 3 evra.


Velelepnost Narodnog pozorišta "Ivan Vazov"

7. Muzej na otvorenom „Antička Serdica“

Jedinstveni arheološki muzej se nalazi u srcu starog grada. Prvi hrišćanski car Konstantin doselio se u Serdicu i nazvao je “moj Rim”. Odlučio je da presmeti glavni grad Vizantije u Serdicu. Sa padom carstva, rimska zaostavština u Serdici je zaboravljena, sve dok nije počeo da se gradi metro. Tokom iskopavanja pronađeni su ostaci vila iz 4. i 5. veka. U metro stanici Serdica se danas mogu videti pronađeni objekti, kao što je grnčarija, arhitektonski elementi, kamene klupe, osam mozaika sa podova, itd.

Još impozantnije je to da se rimski grad i današnji centar Sofije preklapaju i sa dva glavna bulevara Todor Alexandrov i Marie-Louise, koji su se u vreme Rimljana zvali Cardo Maxima i Decumanus Maximus.


Muzej na otvorenom „Antička Serdica“

8. Zlatne kupole ruske crkve Sv. Nikole Čudotvorca

Crkva Svetog Nikole Čudotvorca je ruska pravoslavna crkva. Predstavlja kopiju ruske crkve iz 16. veka. Građena je za potrebe Rusa koji su ovde živeli. Ima pet malih kupola napravljenih od zlata i glavnu kupolu visoku 19 m. Zvona je donirao ruski kralj Nikolaj II. Freske su urađene u stilu ikonopisačke škole iz Novgoroda.

Svakoga dana, brojni ljudi se spuštaju ka kripti Sveti Nikola (levo od glavnog ulaza). Oni se mole za zdravlje, sreću, dobrobit. Ako vi imate neku želju, zapišite je na parčetu papira i stanite u red. Iako arhiepiskop Serafim nije kanonizovan, ljudi su verovali da su njegove relikvije čudotvorne.

U unutrašnjosti crkve je zabranjeno fotografisanje. Crkva je otvorena od ponedeljka do nedelje od 8:30-18:30. Ulaz je besplatan. Interesantno je da u crkvi možete kupiti sveće u tri boje. Crvene se pale za zdravlje, a za žute i braon nismo saznali namenu. Inače, prepuna je crkva ruskih turista koji su ovde došli da se pomole svom svecu, neki čak i ogrnuti ruskim zastavama.


Zlatne kupole ruske crkve SvNikole Čudotvorca

9. Zvona crkve Svete Sofije

Crkva Svete Sofije je drugi najstariji pravoslavni hram u Sofiji. Onako kako sada izgleda bismo rekli da je stara stotinama godina. Međutim, takav izgled potiče iz 1980. godine. Nekada je bila džamija, koja je više puta stradala u zemljotresu. Kada je od crkve pretvorena u džamiju, najpre joj je skinuto zvono, kao jedan od simbola hrišćanstva. Dozvoljeno je tadašnjem sveštenstvu da ga odnese gde god želi, ali ne može biti u džamiji. Sveštenici su se dosetili i ostavili zvono tako da ne bude u crkvi, ali da bude deo crkve - u krošnji kestena u crkvenom dvorištu. Nalazi se preko puta glavnog ulaza u crkvu.

Ono što je još zanimljivo jeste i to da se ispod crkve nalaze drevni ostaci Serdike, i to možete i videti kada uđete u hram. Crkva je otvorena od 9:00-19:00. Ulaz je za decu do sedam godina besplatan, a za odrasle oko 3 evra. Ispred se nalazi grob Neznanog junaka i večita vatra, kao i grob Ivana Vazova, najpoznatijeg bugarskog pisca.


Zvona crkve Svete Sofije

10. Hram Sv. Aleksandar Nevski - najveća gradska atrakcija

Hram Svetog Aleksandra Nevskog je katedrala Bugarske pravoslavne crkve. Najveća je atrakcija grada, zbog prelepe dekoracije i remek dela ikonopisanja. Izgrađen je u periodu od 1882-1912. godine i posvećen Svetom Aleksandru Nevskom (ruski princ-ratnik iz 13. veka) i ruskim vojnicima poginulim u Rusko-turskom ratu od 1877-1878. godine, nakon kojeg je Bugarska dobila državnost.

To je najveći pravoslavni hram u Bugarskoj. Ukrašen je mozaicima i kupolama prekrivenim zlatom.

Unutrašnjost je ukrašena muralima i impresivnim lusterima. Kao najvažnija relikvija, ovde se čuva deo rebra princa Aleksandra Nevskog. Unutra je zabranjeno fotografisanje. Radno vreme je od 7:00-17:30.


Hram SvAleksandar Nevski - najveća gradska atrakcija
Hram SvAleksandar Nevski - najveća gradska atrakcija

11. Šoping u Sofiji

Ako želite da nešto kupite u Sofiji, možete otići do "SofiaRing Mall"-a, koji je ogroman i nalazi se na periferiji. Kako mu i ime kaže, nalazi se na kružnom putu oko grada.

Izvan centra grada možete svratiti i u mali tržni centar "Hit Max", u kome ćete naći prodavnicu sa brojnim prehrambenim proizvodima, neke manje radnjice, ali i prodavnicu igračaka "HipoLand", u kojoj možete kupiti prelepe igračke kojih nema na našim prostorima, a po cenama nižim nego što su kod nas. U okviru tržnog centra je i mali restoran sa domaćim kuvanim jelima, u kome možete lepo ručati za otprilike 4 evra po osobi. Sve može da se plati karticom.

U samom centru grada se nalazi veliki tržni centar "Mall od Sofia".


Šoping u Sofiji
Šoping u Sofiji


Prijava na newsletter

Ako vam se svideo ovaj tekst i želeli biste da dobijate informacije o novim tekstovima objavljenim na blogu, možete se prijaviti na linku koji sledi: Prijava na newsletter


Srodni tekstovi

Ukoliko Vam se svideo ovaj tekst, možda će vam biti zanimljivi i sledeći tekstovi na blogu:

Bansko: Moja najlepša iskustva među termalnim vrhovima


Bansko: Moja najlepša iskustva među termalnim vrhovima

Bansko, najmlađi i najrazvijeniji ski centar u Bugarskoj, nalazi se u podnožju veličanstvenog pirinskog masiva. Sve do 17. veka su ovde živeli uglavnom stočari. Međutim, Bansko je vremenom transformisano u trgovački grad, sa brojnim vodenicama i pilanama, duž reke Glazne. Ovde su dolazili karavani sa robom iz brojnih evropskih gradova.