Prag: Šta videti i iskusiti u zlatnom gradu Franca Kafke


Prag: Šta videti i iskusiti u zlatnom gradu Franca Kafke



Autor fotografija:

Bojana J.


“Vidim veliki grad, čija će slava dodirivati zvezde. Tamo u šumama pored reke Vltave naći ćeš čoveka koji pravi prag na kući. Prema poslu koji čovek obavlja nazvaćemo grad – Prag.“

Ovo proročanstvo mitske princeze Libuši, odredilo je ime jednom od najlepših evropskih gradova. Osnovan je još u 9. veku, ali je najveću slavu i “zlatni” sjaj dobio u 19. veku. Još tada je prikazivan kao dvorac sa stotinu tornjeva, po čemu je i dobio nadimak koji nosi i danas. Nadimak „zlatni“ je dobio po pozlaćenim kupolama. Prema legendi, Karlo IV je u 14. veku naložio da se tornjevi prekriju zlatom, da bi se presijavali na suncu i videli sa velike daljine. Ovu lepotu možete videti i danas, jer je grad ostao pošteđen velikih razaranja u II svetskom ratu.

Lepoti Praga su se divili Mocart, Betoven, Čajkovski, a poznat je i kao grad u kome je živeo Franc Kafka. Zanimljivo je da se u Pragu popije više piva nego igde u svetu, pa tako imajte u vidu da ćete sigurno poželeti da posetite neku od brojnih pivnica. Prodavnice sa ručnim radovima su mesta gde se mogu kupiti autentični lokalni suveniri. Može se birati između prodavnica čuvenog češkog kristala, lutkarskih radionica, prodavnica keramike, itd.

Metro odlično funkcioniše, tako da preporučujem da ga koristite za obilazak grada. Tramvaji su takođe dobra opcija. Karte za prevoz vremenski traju 75 minuta, bez obzira na broj i vrstu prevoza. Jednodnevna karta za gradski prevoz košta oko 6€, a metro radi od 5h. Tramvaj 22 je dobar za obilazak grada, jer prolazi pored gotovo svih važnih turističkih atrakcija.

Prag je najbolje posetiti u proleće i u ranu jesen, jer nije pretrpan turistima, a tada je još uvek veoma šarmantan, sa koliko-toliko lepim vremenom (imajući u vidu da je grad sam po sebi izuzetno maglovit, hladan i kišovit).

U ovom tekstu ćete pronaći iskustava koja, po mom mišljenju, ne bi trebalo propustiti, ako odlučite da dođete u Prag.


1. Vaclavske namesti

Obilazak grada počinjemo sa jednog od glavnih gradskih trgova. Vaclavske namesti je mesto koje nikada ne spava. To je mesto susreta još od 12. veka i na njemu se uvek nešto dešava. Krase ga lepe radnje, a svaka zgrada ima svoju priču.

Trg je dug 750 m i širok 60 m. Spada u najveće gradske trgove u Evropi. Na trgu se nalazi spomenik, koji predstavlja konjanika zaštitnika Čeha, Sv. Vaclava, po kome trg-bulevar zapravo i nosi naziv. 1989. godine na trgu je započela čuvena Plišana revolucija, pa je po tom događaju i istorijski značajan.

Nacionalni muzej predstavlja najznačajniji muzej prirodnih nauka, a nalazi se takođe na ovom trgu. Smatra se jednom od najznačajnijih zgrada u Češkoj. Odmah ispred muzeja se nalazi i metro stanica "Muzeum".

Niže niz ulicu se nalazi pozorište u kome je sniman film “Amadeus”, mesto gde je Mocart premijerno izveo svoju najpoznatiju operu “Don Đovani”, 1787. godine.

Trg-bulevar se završava malim trgom Mustek, na kome možete kupiti neku brzu hranu, ako ste ogladneli od šetnje.

Poseta Praga zimi ima posebnu čar, a mi smo se našli na trgu kada je počeo da pada sneg. Nestvarno lepo i čarobno!


prag: vaclavske namesti

2. Šetnja ulicom Na Prikope do Barutne kapije

Na Prikope je poznata šoping ulica, koja se prostire od Barutne kapije do Musteka. Pešačka zona ima veliki broj robnih kuća i prodavnica, u kojima možete kupiti garderobu čuvenih svetskih marki.

Krećemo se ovom ulicom, u pravcu ka impresivnoj gradskoj kući. Sneg polako pada, a Prag izgleda čarobno. Duž ove ulice možete videti izuzetno raskošne pozlaćene građevine. U ulici desno (Panska 7) se nalazi Muha muzej, koji je jedinstven po tome što prikazuje život i rad Alfonsa Muhe, jednog od najpoznatijih umetnika art nuvo perioda.

Na Trgu republike, do koga stižemo, se nalazi prelepa Gradska kuća, sagrađena na mestu gde se u srednjem veku nalazio Kraljevski sud. Iznad glavnog ulaza je ogroman mozaik "Omaž Pragu". Dekor enterijera je urađen u mozaicima i skulpturama, uključujući i art nuvo stakleni krov, koji pokriva dvoranu “Smetana”. Smetanina dvorana je najveća koncertna sala u Pragu, a u njoj se izvode muzički festivali tokom cele godine. 1918. godine je u ovoj zgradi proglašena nezavisnost Čehoslovačke Republike. Ispred gradske kuće slušamo uličnog umetnika kako svira na čašama.

Preko puta Gradske kuće je i veliki tržni centar "Palladium", a potom i Barutna kapija. Mi idemo ka njoj i prilazimo najužem centru grada. Barutna kapija je 65 m visoka kula, izgrađena 1475. godine, tokom vladavine kralja Vladislava II, kao jedan od 13 ulaza u stari grad.

Prolazimo kroz kapiju i već naslućujemo šta će nam sve doneti strogi centar, tj. stari grad. Svaki korak budi sve veće uzbuđenje. Koračamo Celetnom ulicom i razgledamo izloge, prodavnice keramike, drvenih lutkica i lutaka veštica. Celetna ulica je ime dobila po vrsti hleba, koji se ovde prvi put pravio u srednjem veku. To je danas pešačka ulica između Starogradskog trga i Prašne brane.

Prolazeći ovom ulicom, polako se približavamo starom gradu. Odavde ubrzo dolazite do glavnog, Starogradskog trga, odakle ćete već početi sa obilaskom najznačajnijih gradskih znamenitosti.


prag: na prikope
prag: gradska kuca
prag: barutna kapija
prag: prodavnica ceskog kristala

3. Impresivni Starogradski trg

Starogradski trg je najpoznatiji i najposećeniji deo Praga. Nalazi se na 1 km od Karlovog mosta, na desnoj obali Vltave, i krase ga zgrada Gradske većnice, Crkva Svetog Nikole i spomenik češkom reformatoru Janu Husu. 1415. godine je na trgu ovaj veliki mislilac spaljen. Jan Hus je bio religiozni propovednik i reformator. Odbacivao je crkvene autoritete i pozivao se na Bibliju, kao osnovu hrišćanske religije. U blizini je Parizska ulica, sa ekskluzivnim radnjama.

Na trgu ćete zateći kućicu u kojoj se peče originalna praška šunka. Nije ni nalik na ono što mi znamo kao praška šunka. To su zapravo komadi prasetine, posebno obrađeni i nadimljeni, koji se na licu mesta peku na ražnju. Komad koji se još peče se seče na šnicle, stavlja u parče hleba i dobijate lep, topao i ukusan obrok. Tu takođe ima i još nekoliko štandova sa hranom i suvenirima. A trg pod snegom... prava idila!

Jedna od najupečatljivijih građevina na trgu je Tinska crkva. Ima dva visoka tornja, koji dominiraju trgom. Te dve kule, naizgled identične, se zapravo razlikuju. Jedna je sazidana masivnije, predstavljajući snažniji deo porodice - muškarca, dok je druga tanja, elegantnija, krhkija, i predstavlja ženu. U ovoj crkvi se nalazi grob astronoma Rudolfa II, koji je koristeći instrumente koje je sam konstruisao, bio majstor u astronomskom merenju. Dobila je naziv po stazi koja se nalazi iza crkve, poznatoj kao Tin, koja predstavlja ostatak srednjovekovnog naselja. Ona je, verovali ili ne, inspirisala Volta Diznija za sve one dvorce u koje je smestio princeze iz crtaća.

Na trgu je i crkva Svetog Nikole, primer barokne crkvene arhitekture, sa ogromnim kristalnim lusterom. Ova crkva je poznata i po prelepim zvucima orgulja na kojima je svirao čak i Mocart. Kažu da je Mocart bio nemirnog duha, da se stalno provodio u gradu, pa su ga, da bi završio operu „Don Đovani“, zaključali, posle čega ju je završio za samo jedan dan.

Verovatno najpoznatija atrakcija Praga je čuveni astronomski sat. Orloj je astronomski sat sa specijalnim mehanizmom i brojčanikom, koji pokazuje relativne položaje Sunca i Meseca. Legendarni sat na Gradskoj kući verovatno je najfotografisaniji na svetu. Časovnik iz 1410. godine pokazuje vreme i datume po bohemijskom i vavilonskom načinu računanja vremena. Ovaj astronomski sat se smatra najstarijim mehanizmom tog tipa u Evropi.

Na svakih sat vremena, oko sata turisti posmatraju pokretne figure apostola, kao i figure koje oličavaju smrt, sujetu, pohlepu i paganizam. Kraj predstave "svira" zlatni petao i odjeci velikog zvona na vrhu tornja.

Postoji legenda po kojoj je majstor koji je napravio sat oslepljen, kako više ne bi mogao da ponovi svoje delo. U II svetskom ratu je sat nastradao, ali najvažniji delovi su sačuvani, pa je uspešno obnovljen. Od tada neprekidno radi, jer Pražani veruju da će ih zadesiti velika nesreća ukoliko ga zapuste. Na vrhu tornja od 69 m je osmatračnica, a liftom se možete popeti na vrh i uživati u panorami grada.


prag: praska sunka
prag: starogradski trg
prag: astronomski sat orloj

4. Šetnja preko Karlovog mosta

Kada odgledate predstavu u masi turista ispred sata, uputite se u dalji obilazak Karlovom ulicom. To je stara ulica, koja je bila deo puta kojim se prolazio prilikom krunisanja. Kada šetate okolnim ulicama, naići ćete na pijacu, na kojoj možete povoljno kupiti suvenire. Njihov specijalitet su oplatne, pa ih možete poneti kući. Ovom ulicom se dolazi pravo do Karlovog mosta.

Karlov most predstavlja najstariji očuvani praški most, ali i najstariji sačuvani svetski kameni most, koji je podigao kralj Karlo IV. Vltava teče ispod njega, na njemu se nižu kipovi, prolaznike zabavljaju svirači džeza i slikari sa paletama.

Njegov kamen temeljac je postavio Karlo IV, 9. jula 1357. godine u 5:31, jer su numerolozi izračunali da baš ovaj datum i satnica mostu obećavaju svetlu budućnost. Na jednom kraju je Kula starog grada, a na drugom su dve kule malog grada. Samim tim, most je spona između starog i novog dela grada. Izgrađen je u gotskom stilu, dug je 515 m, a širok 9,5 m, i na njemu se nalazi 30 kipova svetaca, među kojima je i statua Ćirila i Metodija.

Prema legendi, s Karlovog mosta su u reku Vltavu bacili sveštenika Svetog Jana Nepomuka, pa mu je na tom mestu podignut spomenik. Potražite kip Sv. Jana Nepomuka i protrljajte mesingani reljef, što, navodno, donosi sreću. Spustite ruku na njegov kip i nadajte se da će vam se ispuniti želja da se vratite u Prag. Isto se postiže i ako pomazite obližnjeg mesinganog psa.

Na Karlovom mostu je uvek gužva, pa se preporučuje da se do njega dođe rano ujutru.


prag: karlov most
prag: ceske oplatne

5. Gradska oaza: Ostrvo Kampa

Poznatije kao praška Venecija, ostrvo Kampa je napravljeno na račvanju Vltave, nazvanom Đavolji tok. Odvojeno je od Male strane kanalom Čertovka, na kome su nekada bila tri mlina (danas je ostao samo jedan, kao uspomena). Sa Karlovim mostom je povezano ulicom Na Kampe.

Muzej Franca Kafke nalazi se baš u blizini ovog ostrva.


prag: ostrvo kampa

6. Mala strana i njene pivnice

Mala strana je stari deo Praga, između Karlovog mosta i Hradčana. Osnovana je 1257. godine, na padini ispod Praškog zamka i deo je Praga na koji je istorija najmanje uticala. To je naselje sa starim ulicama i kućama, lepih fasada.

Malostranska pivnica, poznata kao "Kod dobrog vojnika Švejka" je jedna od najvećih atrakcija. Ovde se može provesti prijatno vreme, vraćajući se unazad 100 godina, a može se probati i tradicionalna češka kuhinja i pivo. Ovde ćete naći najveći broj privnica i restorana tradicionalne češke kuhinje.

Mostecka je jedna od najprometnijih ulica na Maloj strani. Ovom ulicom se stiže do Malostranskog trga, a preko Nerudove ulice i do Praškog zamka. Zanimljivo je da u ovoj ulici svaka kuća ima svoj znak u vidu amblema i naziv. Jedna od najlepših je kuća “Kod tri violinice”, koja je 200 godina pripadala raznim violinistima, a jedno vreme je tu bio i Josef Hajdn. U ovoj ulici se nalazi i Muzej duhova i legendi.

Malostranski trg, u početku tržnica, uvek je bio centar života Male strane. Bitne zgrade koje okružuju trg su Crkva Svetog Nikole, Gradska kuća, Šternberg palata i Smičicka palata.

Na Maloj strani smo posetili jednu pivnicu, gde odlučujemo da probamo tradicionalnu češku kuhinju. Pivnica “U Glaubleu” ima u podrumu svoju malu pivaru, gde možete pogledati kako se i dan danas proizvodi pivo. Naravno, isto možete i probati.

Tradicionalna češka kuhinja je kombinacija slatkog i slanog, pa ukusi ne odgovaraju svakome. Njihovi specijaliteti su svinjetina i knedle. Naručili smo kolenicu sa kupusom (kolenica je bila prelivena medom, uz kupus koji je zaslađen), a drugi obrok je bilo meso vepra sa knedličkama (kada se razgrne “beli” krem, koji je ustvari šlag, dolazi se do krema od višanja). Neobična je kombinacija ukusa, koja se ne dopada svakome, ali su ovo zaista jedinstveni specijaliteti. Imajte u vidu da se napojnica zaračunava u iznos računa.


prag: mostecka ulica mala strana
prag: tradicionalna ceska hrana

7. Smena straže u Hradčanima

U Pragu se nalaze i Hradčani, najveći dvorac u Evropi. Do Praškog dvorca se može stići peške od Karlovog mosta, metroom (najbliža stanica je Malostranska) ili tramvajem broj 22. Sa njega se grad vidi kao na dlanu. Kompleks dvorca čine Stara i Nova kraljevska palata, letnja rezidencija Belvedere, palata Lobkovic, vrtovi, galerije. Dvorac je star ceo milenijum i pod zaštitom je UNESCO-a.

Praški zamak, sa istorijom koja potiče iz 9. veka, bio je sedište kraljeva Bohemije i Svetog rimskog carstva. Od 10. veka, osim sedišta prinčeva i kraljeva, postaje i sedište crkvenih vlasti, jer je na ovom prostoru osnovan prvi češki manastir. Upravo su tu živeli češki vladari, a mnogi od njih su sahranjeni u katedrali.

Danas služi kao istorijsko i političko središte grada i države. Najpoznatije građevine u kompleksu su: Katedrala Sv. Vita, Vladislavska sala, Zlatna ulica, Bazilika Sv. Jurja, Loptarna, Letnjikovac Kraljice Ane, Španska sala, Matijina vrata, Nadbiskupska palata, Loreta.

Smena straže sa fanfarama je svakog dana u 12h u prvom dvorištu, pa vam predlažem da odgledate i taj polusatni program. Pogled sa brda na grad je fantastičan, što je još jedan razlog da posetite ovaj deo Praga.

Katedrala Sv. Vita je jedna od najvećih i najznačajnijih u Češkoj. Karlo IV je postavio temelj ove katedrale. Međutim, katedrala je u potpunosti završena nakon 585 godina. Kruna Sv. Vaclava iz 1346. godine se čuva u kapeli Sv. Vaclava u katedrali, kao i još jedna relikvija, glava Svetog Vita. Najpoznatije delo koje se nalazi u katedrali je rad Alfonsa Muhe, slika kojima su predstavljeni Sveti Ćirilo i Metodije. Na ulazu u katedralu se nalaze Zlatna vrata, ukrašena bogatim mozaikom.

U katedrali potražite grob Karla IV i spiralnim stepenicama sa 287 stepenika se popnite do vidikovca, odakle možete posmatrati panoramu grada. Možete iznajmiti audio vodič, putem kojeg ćete se upoznati s istorijom i značajem katedrale. Ispred svake sobe ili objekta imate broj, koji na aparatu pritisnete, da biste čuli priču o tom objektu.

Sa južne strane katedrale Sv. Vita, gde je nekada bio glavni ulaz, vidi se zvonik katedrale, sa najvećim zvonom u Češkoj. Desno od zvonika je prikaz Strašnog suda, kraja života na zemlji.


prag: smena straze hradcani
prag: katedrala svetog vita

8. Alhemičarska Zlatna ulica

Još jedna obližnja atrakcija je Zlatna ulica u kojoj se nalaze prelepe šarene male kuće, za koje se posebno plaća ulaz. Zlatna ulica je najzanimljivija ulica u Pragu. Poznata je i pod nazivom Ulica alhemičara i svedok je magije sa kojom je u vezi Prag. Legenda kaže su ovde u mračnim i vlažnim labaratorijama alhemičari Rudolfa II istraživali mitski kamen mudraca i stvaranje zlata. Čini je niz malih kuća, koje su izgrađene tokom druge polovine 16. veka. Ulica je u nekim delovima jedva široka 1 m.

Nekada davno, život u ovoj ulici je bio sušta suprotnost raskoši praškog zamka. U ulici su živeli brojni umetnici koji su ovde pronalazili inspiraciju za rad. Između 1916. i 1917. godine, u kući broj 22, Franc Kafka je napisao neke od svojih priča. Upravo ovde je rođena njegova praška novela “Proces”.

Na istočnom kraju Zlatne ulice se nalazi toranj Daliborka, koji je korišćen kao tamnica zamka. Dobio je naziv po prvom zatvoreniku, kralju Daliboru, koga je u svojoj operi ovekovečio češki kompozitor Bedžih Smetana.

Danas, Zlatna ulica prikazuje nekadašnji život u njoj. Može se videti kako su nekada izgledala domaćinstva, a mogu se naći i male prodavnice suvenira. U blizini je i Muzej igračaka, koji je privatan muzej, i drugi po veličini muzej igračaka na svetu.


9. Krstarenje Vltavom

Kroz Prag protiče reka Vltava, u dužini od oko 30 km. Krstarenje Vltavom je doživljaj kakav ne treba propustiti. Čak 18 mostova koji se pružaju preko reke, daju poseban šarm ovom gradu.

Plovili smo brodom ispod Karlovog mosta i rukavcem uz Malu stranu, gde se reka pretvara u kanal. Sa reke se vide zgrade sa lepim fasadama i pivnice sa terasama na obali. Kapetan broda tokom vožnje podiže brod za viši vodostaj, koristeći prevodnice. Reka je tako regulisana da ima nekoliko kaskadnih nivoa, da bi se sprečile bujice.

Polazna stanica je u blizini “Zgrade koja pleše” (Pristanište Čechova most). Međutim, postoje različite opcije krstarenja i uz to različite cene: krstarenje sa večerom, zimsko krstarenje sa ručkom na brodu, dvočasovno krstarenje ili samo jednočasovno.


prag: krstarenje vltavom

10. Izlet do zamka Karlštajn

Jedan od izleta koji je gotovo obavezan kada ste u Pragu je poseta zamku Karlštajn. Ovo je najveći gotski zamak, koji je izgrađen u 14. veku, od strane Karla IV. Gradnja zamka je počela 1348. godine, a završena je 17 godina kasnije. Dvorac služi za čuvanje imperijalnog nakita, svetih relikvija i drugog kraljevskog blaga.

Napravljen je na vrlo nepristupačnom mestu, kako bi se sačuvalo kraljevsko blago. Jedan od vidova zaštite zamka su bile visoke stepenice, kako bi se provalnici brzo umorili. Ukoliko obratite pažnju, videćete da je gotovo nemoguće prići zamku neopaženo. Ovaj teren će i vama praviti problem da se popnete do zamka. Velika je uzbrdica.

Zamak je udaljen oko 35 km od Praga. Tokom ture obilaska, imajte u vidu da unutra fotografisanje nije dozvoljeno. Mesto u podnožju zamka je posvećeno turizmu, tako da ima puno prodavnica, restorana i suvenirnica.


zamak karlstajn


Prijava na newsletter

Ako vam se svideo ovaj tekst i želeli biste da dobijate informacije o novim tekstovima objavljenim na blogu, možete se prijaviti na linku koji sledi: Prijava na newsletter


Srodni tekstovi

Ukoliko Vam se svideo ovaj tekst, možda će vam biti zanimljivi i sledeći tekstovi na blogu:

Bratislava: Šta videti i iskusiti u lepotici Dunava

Brno: Šta videti i iskusiti u gradu zmaja


Brno: Šta videti i iskusiti u gradu zmaja

Brno, ovaj manji, ali izuzetno lep i simpatičan grad, posetili smo u povratku iz Praga. Bilo mi je žao što se nismo duže zadržali od jednog popodneva, jer ovde ima štošta videti, a i treba malo predahnuti od razgledanja i uživati u njegovoj posebnoj atmosferi. U ovom tekstu ću pokušati da vam prikažem glavne gradske atrakcije, koje možete posetiti tokom jedne usputne posete, koja traje samo nekoliko sati.


Bratislava: Šta videti i iskusiti u lepotici Dunava

Bratislava je glavni i najveći grad Slovačke. Udaljena je samo 60 km od Beča, pa su oni najbliži glavni gradovi u Evropi. Na istočnoj obali Dunava je istorijsko jezgro, a na zapadnoj moderni deo grada. Grad je doživeo procvat kada ga je mađarski kralj izabrao za prestonicu 1526. godine, kada je izgubio sedište u Budimu. Ovaj gradić pešice se može obići za nekoliko časova.