Amsterdam: Šta videti i iskusiti u Veneciji severa


Amsterdam: Šta videti i iskusiti u Veneciji severa



Autor fotografija:

Bojana J.


Amsterdam je grad kontrasta, koji važi i za muzej na otvorenom. Iako se glavne institucije države nalaze u Hagu, Amsterdam je glavni i najveći grad Holandije. Istorija grada počinje u 1270. godini, kada je na ušću reke Amstel u more mala ribarska kolonija počela da stvara naselje. Centar naselja je bio na mestu današnjeg trga Dam. I danas grad leži na reci Amstel po kojoj je i dobio ime, smešten na oko 90 ostrva, povezanih sa preko 400 mostova.

Kanali su zaštitni znak grada i jedan od razloga zašto se često naziva Venecija Severa. Holanđani ne vole da se grad zove ovim nadimkom, jer smatraju da su njihovi kanali neuporedivo čistiji od venecijanskih. Zaista, svake noći na jednom kraju grada se otvara brana koja u kanale pušta svežu vodu iz Severnog mora, dok se na drugom kraju otvara brana koja ispušta ustajalu vodu. Time se postiže obnavljanje vode i eliminisanje neprijtnih mirisa iz grada.

Pored standardnih stanova, na kanalima se nalaze i splavovi-kuće za stanovanje, ima ih preko 2.000, a mogu se videti i tokom plovidbe kanalima. Sve imaju vodu, struju i sve što je potrebno za funkcionisanje.

Sa 6.800 zaštićenih kuća i spomenika, Amsterdam ima najveći istorijski centar u Evropi, koji je svakako vredan posete. Kuće potiču iz 17. veka, tj. iz perioda „zlatnih godina“. Primetićete da su kuće uske, visoke i pomalo krive, što je uticaj vlage u gradu. Gotovo svaka građevina u užem centru je kulturni spomenik, koji će vam privući pažnju.

Bicikl je zaštitni znak grada i najefikasnije prevozno sredstvo, koje može biti i nezgodno za turiste koji nisu navikli da bicikl ima prvenstvo prolaza, čak i na trotoarima. Pretpostavlja se da ih u gradu ima oko 600.000, pa za njih postoji i posebno napravljen parking na nekoliko spratova. Postoji podatak da prosečan Holanđanin dnevno pređe biciklom 2,5 km, a godišnje oko 900 km.

A kako smo putovali do Amsterdama... Ne, nismo išli avionom, kao što bi se očekivalo. Nakon boravka u Parizu, odlučili smo da kolima krenemo ka Amsterdamu, do koga od Pariza ima oko 5h putovanja. Pre Amsterdama smo svratili na kraću pauzu u Brisel, pa nastavili dalje. Od Brisela do Amsterdama ima oko 2h putovanja kolima.

Prelazimo „nevidljivu“ granicu između Belgije i Holandije i ulazimo u Kraljevinu Holandiju. Pored puta razgledamo stare vetrenjače i bezbroj kanala koji presecaju put. Nije ovo samo zemlja lala, sira, klompi, vetrenjača, dijamanata, Van Goga, Rembranta, nego i jedan od najliberalnijih delova sveta, u kome je sve dozvoljeno.

Holanđani su poznati kao velike kafedžije, kažu da prosečan kafedžija popije oko 140 litara kafe godišnje. Iz tog razloga, u Amsterdamu postoji oko 1.500 kafića. Holandija je poznata i po velikom broju muzeja (preko 1.000). Još jedan interesantan podatak je da se u Holandiji godišnje pojede oko 12.000.000 kg haringa sa seckanim lukom, što je nacionalni specijalitet. A koliko je Amsterdam „zelen“ grad, govori i to da u gradu ima više od 400.000 stabala drveća, a i dаlje imа oko 1.000 funkcionalnih trаdicionаlnih vetrenjаča.

Pomoć u obilasku grada mogu pružiti „hop on - hop off“ busevi, za koji se kupuje dnevna karta i silazi se i ulazi na bilo kojoj stanici, a stanice se nalaze na svim važnim mestima u gradu.

U ovom tekstu ćete pronaći iskustava koja, po mom mišljenju, ne bi trebalo propustiti, ako odlučite da dođete u Amsterdam.


1. Plovidba amsterdamskim kanalima

Izlazimo iz metro stanice i nalazimo se ispred grandiozne Centralne stanice, sa fasadom ukrašenom crvenom ciglom, koja je karakteristika velikog broja zgrada u Amsterdamu. Izgrađena je u neorenesansnom stilu, 1880ih godina, na tri veštačka ostrva. Ovo je razlog zašto je stanica, praktično, i granica između starog grada i same obale mora.

Stanica je remek delo arhitekte koji je projektovao i Rijks muzej, što se može i primetiti, jer su zgrade u velikoj meri slične. Unutrašnjost stanice ima izgled ogromne katedrale. Nalazi se na kraju (ili početku) ulice Damark, koja je glavna šetačka i šoping zona, i kojom se može doći do svih većih turističkih atrakcija.

S obzirom na to da je bilo veoma hladno i da je padala sitna kiša (što je prilično uobičajeno u Amsterdamu), odlučujemo da šetnju gradom ostavimo za drugi dan, a da uveče odemo na plovidbu amsterdamskim kanalima.

Mi smo se odlučili za „obično“ večernje krstarenje, ali postoji mogućnost i vožnje „hop on-hop off“ brodom, plovidba uz sveće, koktele, piće ili kompletnu svečanu večeru. Cena takođe zavisi od toga šta plovidba uključuje. Karta za vožnju kanalima na koju smo mi išli koštala je oko 15€. Vožnja traje oko 2h, a karte se kupuju odmah sa desne strane kada se izađe iz metroa kod Centralne stanice.

Sa kanala možete posmatrati divne vile iz 17. veka, pretvorene u restorane i uzane zgrade koje izgledaju kao da će se srušiti. Prsten kanala kojima brodići plove počinje u Singelu, najpoznatijem kanalu u Amsterdamu, u kome se nalazi pijaca cveća. Zatim se prolazi kroz kanale Heren, Kajzers i na kraju kroz kanal Prinsen, do mesta odakle se i polazi.

Kupujemo karte, čekamo da pristigne brodić kojim mi idemo (raspored vožnji je istaknut na tabli, a polasci su na otprilike sat vremena tokom celog dana). Nalazimo svoje mesto u zatvorenom brodu i pokušavamo da se zgrejemo, jer jako duva vetar. Vidimo da su neki turisti poneli čak i zimske jakne, kape i šalove, a verujte mi da su im dobro došli, čak i u aprilu. Mesta nisu numerisana, i zauzimaju se kako ko uđe. Nalazimo mesta pored prozora (koje je moguće otvoriti).

Brod kreće sa vožnjom po kanalima, prolazimo pored ogromnog parkinga za bicikle na nekoliko spratova, izlazimo na otvoreno more gde se brod dosta zatalasao, prolazimo pored Pomorskog centra Nemo, ulazimo u stari deo grada i prolazimo ispod brojnih mostova, dela gde se u nizu može videti devet mostova, pokretni mostovi i kuća Ane Frank. Pomenuti Nemo je stilizovani brod, koji služi kao edukativni muzej nauke i tehnologije.

Prolazi se kanalima na kojima se nalaze i prethodno pomenute kuće na vodi. Vožnja je lepa, ali je grad veoma slabo osvetljen. U pojedinim trenucima, kada se brod okreće ili koči, čuje se i oseća škripa. Atrakcije se gotovo i ne vide, jer je mračno. Dakle, ovu vožnju preporučujem danju, jer ćete moći mnogo više toga da vidite i fotografišete. Amsterdam noću nije lep kao dnevni prizor, a brodić ide dosta brzo, tako da fotografije noću gotovo da nećete moći ni da napravite.

Tokom vožnje ćete imati priliku i da vidite kuću Ane Frank. Kuća Ane Frank se nalazi između mnogobrojnih kuća duž kanala Prinsen. Vodič nam je ukazao na kuću i usporio da bismo mogli da je vidimo, ali je bilo mračno. Mi nismo imali priliku da obiđemo ovaj muzej, ali posetioci kažu da je poseban osećaj biti u malim prostorijama u kojima su se Frankovi skrivali dve godine. Jevrejska devojčica Ana nažalost nije preživela, ali njen dnevnik, čiji je original deo stalne postavke, predstavlja sećanje na jedno od mnogobrojnih nesrećnih detinjstva jevrejske dece za vreme II svetskog rata. Kuća i sklonište u kojoj se skrivala porodica Ane Frank je danas uređena u muzej, ispred koga su ogromne gužve za ulazak i kupovinu karte.


amsterdam: centralna stanica
amsterdam: kanali
amsterdam: pomorski centar nemo
amsterdam: nocna vožnja kanalima

2. Šetnja ulicom Damrak

Sledećeg dana krećemo u celodnevni samostalni obilazak Amsterdama, gde ćemo videti „sve i svašta“, ali bukvalno. Ponovo dolazimo do Centralne stanice i krećemo u šetnju ulicom Damrak. Kiša polako prestaje, taman raširimo kišobran, ona prestane, taman ga skupimo - stane. I tako nekih dva sata bez prestanka.

Veoma je bilo hladno i duvao je jako hladan vetar sa mora, premda je bio april mesec, kada se očekuje već lepo vreme. Kišobrani su se prodavali na sve strane. Sreća pa u ovoj ulici ima puno suvenirnica, pa ima gde da se kupi kišobran. Razmišljamo čak i o kupovini neke toplije garderobe, jer je toliko hladno da se jedva šeta, ali od te ideje odustajemo, jer nam deluje da će se uskoro razvedriti. Bili smo u pravu. Prelepo sunce je obasjalo ovaj grad predivnih građevina i kulturno-istorijskih spomenika.

Ulica kojom šetamo, Damrak, je najpoznatija i glavna ulica u Amsterdamu, kroz koju prođe gotovo svaki turista. Ona povezuje trg Dam (glavni gradski trg) i Centralnu stanicu. Nekada je ovo bio najprometniji srednjovekovni gradski kanal, koji je 1672. godine većim delom zatrpan. Danas se tu nalazi veliki broj prodavnica, suvernirnica, hotela, restorana i kafića. Među njima je i Bijnkorf, najveća amsterdamska robna kuća. Imajte u vidu da su u ovoj ulici suveniri dosta skupi, a za kupovinu suvenira ću kasnije predložiti bolju lokaciju. Inače, kroz ovu ulicu prolazi i tramvaj, tako da obratite pažnju i dok budete šetali.


amsterdam: ulica damrak

3. Glavni trg Dam

Glavnom ulicom, uz ulazak u par prodavnica i razgledanje mesta gde bismo mogli da doručkujemo, dolazimo i do glavnog trga Amsterdama, trga Dam. Trg Dam je srce grada, uvek je pun turista, a krase ga fasade Kraljevske palate, Nove crkve i muzeja Madam Tiso. Trg je značajan, jer je na njemu izvršena primopredaja grada Napoleonu 1803. godine. Sledeće zbog čega je značajan je po tome što je kumovao imenu grada. Na trgu je oko 1270. godine izgrađena brana na reci Amstel, po kojoj je grad dobio ime (Amstel - Dam).

Beli obelisk, koji je visok 22 m se nalazi u centru trga. To je zapravo spomenik posvećen žrtvama II svetskog rata, koji je podignut 1956. godine. Izgradnja Nove crkve, koja se takođe nalazi na trgu, je počela 1400. godine, a završena je osam godina kasnije. Od 1814. godine je ovo krunidbena crkva holandskih kraljeva: 1980. godine je u njoj krunisana kraljica Beatrisa, a 2002. godine je u njoj održano venčanje krunisanog Princa Vilem-Aleksandra i princeze Maksime. Kraljevska palata se takođe nalazi na trgu. U vreme naše posete, na trgu je bio luna park.

Ako ste ljubitelj voštanih figura, svratite do Muzeja Madam Tiso, koji je manji od onog u Londonu, ali veoma interesantan. U muzeju može da se vidi preko 140 voštanih figura poznatih ličnosti iz Holandije i sveta. Mi nismo ulazili u muzej, jer smo sličan već obišli u Beču. U blizini se nalazi i Muzej naočara, u zdanju u kome je pre 700 godina otvorena jedna od prvih optičarskih radnji u Amsterdamu.

Vreme je doručka i mi odlučujemo, pre nastavka obilaska, da negde doručkujemo. Cene hrane su dosta visoke (parče pite 2.5 evra). Pronalazimo pekaru i odlučujemo da probamo njihov burek i pitu sa mesom i povrćem. Ukusno, ali porcije male. Inače u Holandiji su za preporuku razne salate koje možete kupiti u gotovo svim marketima. Koštaju 4-5€. Nakon doručka nastavljamo dalje...


amsterdam: trg dam

4. Šarenilo pijace cveća

Mi nastavljamo pravo ulicom, ali već nailazimo na prvi problem. Ne možemo da nađemo atrakcije koje želimo, jer uopšte ne znamo gde se nalazimo, niti u kom pravcu treba da idemo. Kruženje oko kanala i prelazak preko mostvova vas potpuno sludi, tako da je teško pratiti i najbolju turističku mapu. Po osećaju nastavljamo pravo i nailazimo na tzv. Toranj kovanice. To je toranj sa satom koji se nalazi na ulazu u Pijacu cveća, do koje smo zapravo i želeli da dođemo. Ime je dobio 1673. godine, po tome što se ovde nalazila gradska kovnica novca. Njegova zvona se oglašavaju na svakih 15 minuta.

Ono što sledi je možda i najvedriji deo Amsterdama, a to je pijaca cveća. Nazivaju je još i plutajuća pijaca cveća, jer se nalazi na kanalu Singel. Radno vreme pijace je od ponedeljka do subote, od 09:00-17:30, a nedeljom od 11:00-17:30. Osnovana je 1862. godine i od tada se nalazi na ovom mestu.

Ovde se može naći najveći izbor rezanog cveća i lukovica. Mogu se kupiti lukovice lala po izuzetno povoljnim cenama (kesica košta oko 5€), seme bonsai drveća (koje nam nije niklo), suveniri (ovo je mesto na kome su suveniri najjeftiniji, najveći je izbor, pa ovde preporučujem njihovu kupovinu), ali u ovom delu grada je i veliki broj prodavnica tradicionalnog holandskog kačkavalja, u kojima možete besplatno degustirati raznorazne vrste. Postoji veliki broj različitih ukusa i boja (crveni kačkavalj, zeleni kačkavalj sa pesto sosom). Cene kačkavalja su visoke, jer je ovo tradicionalan proizvod, ali budite sigurni da takve vrste nećete naći u marketima. Mi smo mislili da ćemo negde naći zeleni kačkavalj po nižoj ceni, ali smo se prevarili i ostali bez istog.


amsterdam: pijaca cveca
amsterdam: prodavnica kackavalja

5. Rembrantova skulptura na istoimenom trgu

Nastavljamo da šetamo ulicama Amsterdama. Zapravo, ne znamo u kojoj se ulici ni nalazimo, kanali su svuda oko nas, sve kuće su slične, sve deluje isto. Mapa vam u ovom gradu neće biti mnogo od pomoći, već samo dobra orijentacija.

Dolazimo, ne znamo ni kako ni kuda, do Rembrantovog trga, gde zatičemo turiste kako se fotografišu pored spomenika u najrazličitijim pozama. Rembrantov trg je uokviren pabovima, restoranima, kafeima, hotelima, i zato je tu uvek prepuno turista. Nalazi se između kanala Prinsen i reke Amstel. U samom centru trga je park sa skulpturom velikog majstora Rembranta, čije ime nosi trg. Inače ova statua je najstarija statua u Amsterdamu. Napravio ju je Luis Rojer i postavio na ovo mesto 1852. godine.

U blizini trga se nalazi muzej koji se zove Kabinet mačaka, sa kolekcijom slika koje prikazuju mačke, a čiji su autori slavni umetnici poput Pikasa i Rembranta. Tu je i još jedan neobičan muzej, Muzej torbi i tašni, koji poseduje veliku kolekciju tašnica i torbica, starih i po nekoliko vekova.

Nastavljamo dalje i dolazimo do Plavog mosta. Kako smo došli do tamo, ni sami ne znamo. Ime mosta potiče od drvenog mosta koji je tu nekad postojao i bio ofarban u plavu boju, kao što je ona na holandskoj zastavi. Sadašnji most je napravljen od kamena, po uzoru ne nekoliko mostova na Seni u Parizu. Sa ovog mosta se vidi i Mršavi most, koji je najpoznatiji od svih amsterdamskih mostova. Potiče još iz 18. veka. Most povezuje obale reke Amstel i na svakih 20 minuta se podiže da propusti brodove. Uveče je lepo osvetljen. Originalni most je napravljen 1670. godine, ali zbog razvoja transporta na reci, ubrzo je zamenjen drugim.


amsterdam: rembrantov trg
amsterdam

6. Ulica crvenih fenjera

Sada sledi, verovatno najneobičniji deo Amsterdama, čuvena Ulica crvenih fenjera. Ova četvrt nije ni na koji način obeležena za turiste, tako da ju je teško naći, jer ništa ne ukazuje na nju dok ste u blizini. Zaprepašćenje nastaje tak kada je pronađete i zakoračite u nju. Orijentacija mogu da vam budu dva kanala između kojih se ova oblast nalazi, Voorburgwal i Achterburgwal. Jedna od glavnih ulica je Zeedijk, koja je nekada bila ulica u koju su mornari dolazili na zabavu.

Poznato je da je u Amsterdamu legalizovano korišćenje marihuane (pa je to razlog zašto se njen miris oseća gotovo svuda u gradu), kao i prostitucija. Ne propustite kulturni šok koji ćete doživeti šetajući ovom oblašću samog istorijskog centra grada. Pored razgledanja „izloga“ (koji se, kao komedija, nalaze nasuprot najstarije crkve u gradu), možete obići striptiz klubove, seksi šopove i muzeje. Fotografisanje u ovoj zoni je strogo zabranjeno.

Pomenuta stara crkva Oude Kerk je najstarija crkva i ujedno najstariji spomenik u Amsterdamu. Smeštena je u samom kvartu crvenih fenjera. Crkva predstavlja i mauzolej, jer su ovde sahranjeni mnogi čuveni Holanđani. Dakle, ovde je sve moguće!


amsterdam: ulica crvenih fenjera

7. Kafići na trgu Ledsplein

Posle doživljenog kulturnog šoka, nastavljamo dalje. Cilj nam je da dođemo do dela grad gde se nalazi većina najznačajnijih muzeja. Na tom putu dolazimo do trga Ledsplein. Ovaj trg je centar noćnog života Amsterdama. Na njemu se nalazi veliki broj restorana, kafea, bioskopa i pozorišta. U tople letnje večeri turisti i domaćini ovde uživaju u baštama kafea, provodeći sate uz holandsko pivo. Ulični muzičari, žongleri, gutači vatre i drugi zabavljači izvode predstave na centru trga, često i do ranih jutarnjih časova.

Pogled će vam sigurno skrenuti i ka pozorištu Štadsšouburg, veličanstvenom kulturnom zdanju, koje se takođe nalazi na ovom trgu. Preko ovog trga prolazi tramvaj, a bicikli jure na sve strane, pa se često i sudare.

Nastavljamo šetnju ulicama koje vode od trga i pratimo putokaz za Muzejsku četvrt Amsterdama. Ka tamo nas vodi i masa turista koji su se upravo uputili na isto mesto gde i mi. Tu su i turistički autobusi, koji idu na isto mesto.


amsterdam: trg ledsplein

8. Cvetni Muzejski trg

Nakon ovih neuobičajenih „znamenitosti“ Amsterdama, vraćamo se kulturi i odlazimo na Muzejski trg, najveći gradski trg. On predstavlja centar muzejske četvrti i kulturno srediste grada, gde su smesteni najznačajniji muzeji Amsterdama: Rijks muzej, Stedelijk, muzej Van Goga i Muzej i fabrika dijamanata.

Rijks muzej je najveći muzej u Holandiji i zaštitni je znak grada. Kolekcija muzeja je raznovrsna, od Rembrantove „Noćne straže“, do plavo-bele grnčarije iz Delfta.

Van Gog muzej je jedan od najposećenijih muzeja u Amsterdamu. Stalna postavka sadrži oko 200 slika i oko 550 crteža, koji prikazuju Van Goga u različitim fazama stvaralaštva. Otvoren je 1973. godine, tako što je državna fondacija otkupila slike od porodice holandskog slikara. Da biste izbegli čekanje u redu, najbolje je da nekoliko dana ranije preko interneta rezervišete ulaznicu. U ovom muzeju je zabranjeno fotografisanje, jer smatraju da tako ometaju one koji su došli da vide umetnost.

Iza muzeja se nalaze slova „I Amsterdam“, koja su turistima posebno zanimljiva za fotografisanje, a ima ih i u blizini Plavog mosta. Ovde provodimo malo više vremena, jer nam prija pozitivna atmosfera, sa puno cveća (naravno lala u raznim bojama i oblicima, jer su one tradicionalno holandsko cveće). Inače, bili smo iznenađeni da grad i nije posebno ukrašen lalama, s obzirom na to da je njihov tradicionalni cvet.

U blizini se nalazi najveći i najpoznatiji park u Amsterdamu, Vondelpark, kao i Muzej Maksa Evea namenjen ljubiteljima šaha, jer prikazuje priče iz života holandskog majstora Maksa Evea. U Amsterdamu postoji i Muzej lula smešten u zdanju iz 17. veka, u kome možete videti lule stare 2.500 godina. Možete samo šetati ovim krajem, ili pak, ukoliko možete da izdvojite novac i vreme, i obiđete neki od ovih zaista svetskih i neobičnih muzeja. Možete i samo sedeti pored velike fontane ispred Rijks muzeja i uživati na suncu.


amsterdam: muzejski trg

9. Stara Fabrika Heineken piva

Nastavljamo ulicom iza Muzejskog trga i pratimo putokaz za fabriku Heinekena. To je velika zgrada u braon cigli i ne možete je promašiti. Stara Fabrika Heineken piva je osnovana u Amsterdamu 1864. godine, a danas je Hajneken ogromna multinacionalna kompanija, jedan od tri najveća proizvođača piva u svetu. Zanimljivo je da je tokom istorije Hajneken ostao potpuno porodična firma.

Hajnekenova istorija je predstavljena u njihovom muzeju, u prostoru stare zatvorene pivare. Poseta suvenirnici koja se nalazi u okviru muzeja je besplatna, dok se ulaz u muzej plaća 18€ (dva pića su uključena u cenu). U suvenirnici možete kupiti kriglu i besplatno na kasi ugravirati u staklu kakav god natpis želite. Radno vreme je od ponedeljka do četvrtka od 11-19:30, a od petka do nedelje od 10:30-21:00. Cene suvenira su prilično visoke. Ispred se možete fotografisati sa starim bačvama u kojima se nekada čuvalo pivo.


amsterdam: fabrika heineken piva

10. Ukusi i mirisi pjace Albert Cuypmarkt

Amsterdamsko bogatstvo nastalo je zahvaljujući njihovoj luci i trgovcima koji su prodavali sve. Nešto malo od njihove trgovačke prošlosti može se videti i danas na pijacama. Tako i mi obilazak ovog kontraverznog grada završavamo, a gde drugde, nego na pijaci. Albert Cuypmarkt je gradska buvlja pijaca. Ona je najpoznatija u gradu i nalazi se u delu grada koji se zove Pijp. Radno vreme pijace je od ponedeljka do subote od 9-17h, a nedeljom je zatvorena.

Na njoj se zaista prodaje sve i svašta. Ovde možete naći sve, od hrane do odeće. Sastoji se od 260 štandova koji se protežu niz jednu dugu ulicu. Tu ćete naći tipične holandske proizvode, haringu ili tople, sveže holandske vafle (vafli su u Holandiji veoma tanki i hrskavi, sa medom i karamelom, za razliku od belgijskih), kao i sveže ceđene sokove. Ovo je pravo mesto za završetak obilaska ovog grada.


BONUS: Smeštaj u Amsterdamu

U jednom divnom delu grada, uz reku, tj. na obali reke, nalazi se još lepši hotel Tulip Inn, koji smo rezervisali preko sajta booking.com. Kao i ostali hoteli rezervisani preko ovog sajta, i ovaj je bio pun pogodak. Cena noćenja za dve osobe je oko 100€. Obroci nisu uključeni u cenu. Cena jeste malo „jača“, ali je ovo zaista vrhunski hotel (jeftinije nismo ni našli u Amsterdamu).

Sam ulazak u hotel i recepcija nam dokazuju da smo napravili pravi izbor. Osoblje je veoma ljubazno i predusretljivo, i odlično govori engleski jezik. Potpuno su opremljene sobe i zaista su savršene i besprekorno čiste, sa prelepim pogledom. Kupatilo je kompletno opremljeno kozmetikom, a sobe i sam hotel su više konferencijskog tipa. Unutar hotela je sve ukrašeno motivima i reprodukcijama Van Goga, slikara koji je i simbol ovog grada. Jedina mana je što je hotel malo dalje od centra grada, ali je veoma dobro povezan metroom.

Hotel je od početne metro stanice udaljen oko 20 minuta hoda. To nam je bio mali problem, jer je bilo prilično hladno i kišovito vreme, i ovaj deo je slabije osvetljen.

U hotelu dobijamo sve smernice vezane za odlazak do grada metroom (jedan takav dokument daju svakom gostu). Pripremamo se i krećemo peške oko 2 km do metro stanice (kasnije uviđamo da se pored metro stanice nalazi hotel na čijem parkingu se besplatno možemo parkirati i skratiti put do centra grada, pa sledećeg dana koristimo ovu priliku).

Karte za vožnju metroom se kupuju na automatu i koštaju oko 2€ za jednu vožnju. Poništenu kartu na automatu je obavezno čuvati, jer ona omogućava i ulazak i izlazak iz metro stanice (nije moguće izaći iz metroa bez poništavanja karte i pri izlazu). Crvena metro linija (čija je početna stanica Gaasperplas u blizini našeg hotela) nas vodi pravo do Glavne železničke stanice, tj. najužeg centra grada. Zapravo, metro više liči na tramvaj koji u jednom delu vozi pod zemljom, tzv. laki metro.

Za oko 15 minuta smo u centru grada. Na metro stanici vidimo da se ljudi okupljaju oko jednog panoa i smeju. Naime, Nacionalni muzej je u metro stanici postavio interaktivne portrete istorijskih ličnosti Holandije na kojima se, kada zakoračite ispred njih, umesto lika sa slike pojavljuje vaše lice, a daje vam i nekoliko minuta da napravite fotografiju sebe u tom izdanju. Zanimljivo!


hotel tulip inn amsterdam


Prijava na newsletter

Ako vam se svideo ovaj tekst i želeli biste da dobijate informacije o novim tekstovima objavljenim na blogu, možete se prijaviti na linku koji sledi: Prijava na newsletter